Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

PIK „Bečej“ nakon bankrota: Konzorcijum iz Danske zainteresovan za kombinat

PIK „Bečej“ nakon bankrota: Konzorcijum iz Danske  zainteresovan za kombinattrg_fontane

Predsednik opštine Bečej je pre desetak dana u Vladi Srbije bio na sastanku u vezi sa PIK-om „Bečej“ koji je nedavno bankrotirao.

O čemu je bilo reči, s obzirom na novonastale okolnosti, pitali smo predsednika opštine Vuka Radojevića: „Lokalna samouprava već dve i po godine u saradnji sa Vladom Srbije i kabinetom premijera Vučića čini intenzivne napore na nalaženju strateškog partnera za PIK ’Bečej’. Moram da podsetim da je PIK ’Bečej’ privatno preduzeće koje je otišlo u stečaj, gde su ingerencije države, a pogotovo opštine, svedene na minimum, ali bez obzira na to maksimalno smo se angažovali u pronalaženju potencijalnih strateških partnera i u tim razgovorima najdalje smo otišli sa konzorcijumom iz Danske“, rekao je Radojević.
Novinari raspolažu informacijama da firma „Animiks“ iz Danske, ali i konzorcijum koji čine i firma „Akston“, kao i Investicioni fond za zemlje u razvoju planira da uloži 130 miliona evra u razvoj PIK-a. To je nedavno za emisiju „Agromozaik“ izjavio direktor „Animiksa“ Soren Jensen: „U prvom trenutku interes nam je bio da zaradimo pare. Međutim, kako je vreme prolazilo i kako sam se upoznavao sa situacijom tokom više dolazaka, interes je prerastao u želju da investiramo i otvorimo nova radna mesta. Iza ove želje ne stoji samo ’Animiks’, već konzorcijum koji čine i firma ’Akston’, kao i Investicioni fond za zemlje u razvoju. Spremni smo da u narednih pet godina uložimo 130 miliona evra u razvoj PIK-a ’Bečej’“.
Prema rečima Radojevića, predstavnici opštine održali su niz sastanaka sa predstavnicima danskog konzorcijuma, a održan je sastanak i u kabinetu predsednika Vlade Srbije. „Na poslednjem sastanku 8. maja jasno je definisana pozicija danskog konzorcijuma i njihovi naredni koraci, ali konzorcijum traži od Vlade Srbije određene garancije, iako se radi o privatnoj firmi koja je otišla u stečaj i ovih dana je proglašen bankrot. Država je spremna da zajedno sa opštinom napravi sve moguće zakonske kompromise prema danskom partneru kako bismo zadovoljili neke njihove zahteve. Rezultat dosadašnjih razgovora između vlade, opštine i danskog konzorcijuma je da oni imaju najkorektniju ponudu u odnosu na sve ostale zainteresovane partnere. Ono što se spominje jeste da sada zadrže 900 do 1.000 zaposlenih, a za one koji su trenutno višak, da se spremi socijalni program kroz otpremnine. Verujem da će se doći do konačnog rešenja koje će biti pre svega u interesu PIK-a ’Bečej: dakle da se PIK proda kroz bankrot kao pravno lice i da se očuva celokupna proizvodna delatnost koju kombinat ima i što veći broj zaposlenih u kombinatu. Jedino na čemu opština Bečej i Vlada Srbije u razgovorima sa zainteresovanim strateškim partnerima, u ovom slučaju sa Dancima, insistiraju jeste što veći broj zaposlenih, a za one koji su eventualno višak da se pripremi socijalni program kroz otpremnine koji bi zadovoljio zaposlene u PIK-u ’Bečej’, a mi smo tu da se stavimo u funkciju kako bismo izašli u susret potrebama investitora. Ukoliko Danci budu kupci PIK-a, u narednih pet godina planiraju preko 70 miliona evra investicija i sa tim investicijama u prvih pet godina planiraju da se broj zaposlenih poveća na 1.200 do 1.500 radnika u zavisnosti od potreba, a najveći interes su pokazali za svinjarstvo, govedarstvo i ’Floru’“, izjavio je prošle nedelje Radojević.
On je dodao da po poslednjim informacijama koje je dobio iz PIK-a, u bečejskom kombinatu ima 1.170 stalno zaposlenih i oko 200 radnika zaposlenih po ugovoru.
Inače, 8. maja je postalo pravosnažno rešenje Privrednog suda u Novom Sadu od 30. aprila o bankrotu PIK-a „Bečej“ koji je bio u stečaju od aprila 2011. godine.
Stečajni upravnik PIK-a „Bečej“ Pavel Severinji je rekao da će u firmi biti nastavljen rad u svim oblastima proizvodnje i sa istim brojem zaposlenih koji će i ubuduće dobijati plate kao i do sada, a da se do kraja maja očekuje sednica odbora poverilaca na kojoj bi trebalo da se razmatra prodaja kombinata, u celini ili u delovima.
Međutim, predstavnici sindikata ne pristaju na rasparčavanje kombinata i kažu da su Vladi Srbije uputili dopis sa tri zahteva – očuvanje PIK-a „Bečej“ u celini, očuvanje što većeg broja radnih mesta i ulaganje u nove proizvodne kapacitete, ali da će insistirati i da socijalni program bude sastavni deo dogovora sa strateškim partnerom. Predsednik Sindikata „Nezavisnost“, Aleksandar Pešić je izjavio da će, ukoliko na sednici odbora poverilaca ne budu prihvaćeni njihovi zahtevi, preduzeti „ozbiljne mere“, ako bude trebalo, i proteste na ulicama.

Lj.M.

Vrednost kapitala PIK-a

Trenutni dug PIK-a „Bečej“ iznosi oko 60 miliona evra, a vrednost kapitala firme procenjena je na oko 85 miliona evra, prenose mediji.
U dokumentu „PIK Bečej a.d. u stečaju – Analiza indikativnog raspona tržišne vrednosti 100% kapitala i imovine“ od 13. januara 2015. godine, koji je za potrebe PIK-a „Bečej“ izradilo Privredno društvo „PricewaterhouseCoopers Consulting“ d.o.o. (PwC), navodi se da je – „uzimajući u obzir dostupne podatke, izvršene analize i primenjenu metodologiju procene, indikativni raspon tržišne vrednosti 100% kapitala i imovine PIK Bečej a.d. u stečaju na dan 30. septembar 2014. godine“ – knjigovodstvena vrednost ukupne imovine PIK-a 71.334.000 evra, a tržišna vrednost je procenjena u rasponu od 82.202.000 evra do 101.779.000 evra.
Knjigovodstvena vrednost ukupnih obaveza PIK-a je 57.017.000 evra, a tržišna vrednost ukupnih obaveza je procenjena na 68.223.000 evra.
Prema tome, knjigovodstvena vrednost 100% kapitala PIK-a „Bečej“ A.D. je 14.317.000 evra, a tržišna vrednost 100% kapitala je procenjena u rasponu od 13.979.000 evra do 33.555.000 evra (korišćen je prosečni kurs od 118,85 dinar/evro na dan 30.09.2014. godine).

Od hotela do „Irve“

U dokumentu o proceni kapitala PIK-a navode se udeli kombinata u kapitalu zavisnih pravnih lica (na dan 30. septembra 2014. godine). Osim što piše da PIK ima učešće u kapitalu firme PIK „Bečej“ hotel „Bela lađa“, ima udela i u PIK „Bečej Agrobečej“ d.o.o. i to 100 odsto, ali tržišna vrednost iznosi nulu, jer to zavisno društvo nije operativno u poslednje tri godine i tekući računi mu se nalaze u blokadi preko 600 dana. Kombinat ima udela u PIK „Bečej Veterina“ d.o.o, 100 odsto, ali tržišna vrednost je nula, jer zavisno društvo ima značajan gubitak iznad visine kapitala i nema značajnija osnovna sredstva. Zavisno pravno lice PIK-a je i „Radio Active“ d.o.o. – udeo 51,28 % – ali i tu je tržišna vrednost nula, s obzirom na to da zavisno društvo ima značajan gubitak iznad visine kapitala i da mu se tekući računi nalaze u blokadi (reč je o podacima od 30. septembra 2014. godine).
Interesantan je podatak i da PIK ima potraživanje po osnovu ugovora o zajmu povezanom pravnom licu „Irva investicije“ d.o.o. (PIK je privatizovao konzorcijum koji su činili „Irva investicije“, tadašnja firma Đorđija Nicovića, i investicioni fond sa Devičanskih ostrva). Ovo potraživanje je prema pravosnažnom UPPR-u „Irva investicije“ d.o.o. svrstano u II klasu sa iznosom od preko 860 miliona dinara, ali do 30. septembra 2014. godine dospele obaveze nisu ispunjavane. Imajući u vidu neispunjavanje dospelih obaveza, činjenicu da je dužnik na dan procene bio u blokadi (706 dana), kao i da na kraju 2013. godine imao gubitak iznad visine kapitala, potraživanje po osnovu zajma povezanom pravnom licu „Irva investicije“ d.o.o. je procenjeno kao nenaplativo. 

Šta će biti sa dvorcem Fantast?

Kada je nedavno Privredni sud u Novom Sadu proglasio bankrotstvo stečajnog dužnika PIK „Bečej“, u čijem sastavu je i zadužbina Bogdana Dunđerskog, danas hotel „Fantast“, stečajnom upravniku Pavelu Severinjiju naloženo je da pristupi unovčenju kombinata. Zato je Upravni odbor Matice srpske javno skrenuo pažnju potencijalnim kupcima da imovina bivšeg veleposednika, zaveštana Matici, nije na prodaju. Čim su se stekli zakonski uslovi, Matica je još 13. juna 2006. godine tadašnjoj republičkoj Agenciji za imovinu podnela prijavu oduzete imovine, koja uključuje i imetak Dunđerskog.
„Zatim smo 18. decembra 2012. godine podneli Agenciji za restituciju i zahtev za vraćanje zadužbine Bogdana Dunđerskog“, navodi predsednik Matice Dragan Stanić, prenose Novosti. To, dodaje Stanić, znači da imovina zadužbine Dunđerskog pod upravom Matice srpske ne može biti otuđena, niti se njome može raspolagati na bilo koji način pre okončanja postupka restitucije, koji je u toku.
Stečajni upravnik PIK „Bečej“ Pavel Severinji obećao je da će tokom stečajnog postupka zadužbina biti izuzeta iz stečajne mase.
Decenijama je Matica srpska polagala nade u Zakon o restituciji koji bi trebalo da joj vrati 342 jutra plodne oranice u okolini Bečeja, kao i dvorac Fantast sa kapelom ukrašenom slikama i mozaicima Uroša Predića.
Svu tu imovinu Matici je 1940. godine testamentom zaveštao veleposednik Bogdan Dunđerski (1862-1943).
(Izvor: Radio 021)

 

Čiji je Ribnjak?

Pre nego što se bankrotirani kombinat u celini ili u delovima ponudi na prodaju, trebalo bi da budu rešena sporna pitanja, osim dvorca Fantast, tu su i sporovi koje PIK vodi sa dužnicima, državom i nekim firmama zbog neraščišćenih vlasničkih odnosa.
„Mislim da je sada najsporniji Ribnjak za koji imamo sve građevinske dozvole. Mislim da nas administracija koči i vraćaju nas na ponovni postupak. Sigurno nećemo pustiti to tek tako. Istina je da je to državna zemlja, ali objekte su gradili ljudi iz PIK-a i to košta“, rekao je stečajni upravnik PIK-a „Bečej“ Pavel Severinji za Radio-televiziju Vojvodine.

I Kinezi zainteresovani za PIK

Kineska „Hen Chang Group“ zainteresovana je za privatizaciju poljoprivrednih kombinata u Srbiji, a pre svega za Poljoprivrednu korporaciju Beograd (PKB), izjavila je 11. maja ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković. Ona je nakon sastanka sa predstavnicima te kompanije i Kineske razvojne banke rekla da su investitori iz te zemlje zainteresovani i za PIK „Bečej“ i PIK „Zemun“.
Bogosavljević Bošković je rekla da su Kinezi zainteresovani i za uzimanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup, kao i grinfild investicije, prenosi Tanjug.
(Izvor: Tanjug)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *