Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

PIK-u se crno piše: Para nema, plata nema, dugovi veliki, za setvu se još ne zna

PIK-u se crno piše: Para nema, plata nema, dugovi veliki, za setvu se još ne znatrg_fontane

Država bi u martu mesecu trebala da obelodani na koji način planira da reši probleme u privatnom preduzeću u vlasništvu biznismena Đorđija Nicovića, odnosno konzorcijuma koji čine (ili su činili, danas se to više ne zna) „Irva investicije“ d.o.o. (firma Nicovića) i investicioni fond „Forum absolute return“ sa Devičanskih ostrva (nije moguće saznati ko zaista stoji ili je stajao iza tog investicionog fonda).

U toku marta meseca državna komisija bi trebala da raspolaže izveštajima o unutrašnjim dužničko-poverilačkim odnosima i finansijskom stanju PIK-a (poslovanje PIK-a sa povezanim preduzećima i poveriocima), o proceni vrednosti firme (to će biti osnov za utvrđivanje procenata vlasničkih odnosa), ali i planom sanacije stanja u kombinatu. Potom se očekuje da će Vlada Srbije doneti odluku o konverziji duga PIK-a u vlasništvo države.
Prema preliminarnim podacima, država bi trebala
da postane većinski vlasnik ovog, umnogome upropašćenog kombinata čiji dugovi, po izveštaju komisije koju je osnovala država u septembru prošle godine, iznose 69 miliona evra (taj podatak je bio aktuelan sredinom prošle godine). U izveštaju se osim neverovatne cifre od 69 miliona evra navodi i da je finansijska stabilnost PIK-a značajno urušena – sredinom 2010. godine obaveze su dva puta nadmašile vrednost kapitala, da je u postupku obezbeđenja poverilaca imobilisan najveći deo imovine – celokupno zemljište i veliki deo objekata. Računi PIK-a su blokirani odavno, a iznos blokade je 7. februara bio skoro dve milijarde dinara – 1.933.052.178 dinara.
Izvori Bečejskog mozaika navode da se upravo završavaju nedostajući izveštaji o poslovanju PIK-a i da je sve bliži trenutak kada će biti obelodanjeno šta država planira da uradi sa ovim preduzećem.
Za sada, međutim, stvari, prema informacijama pristiglim od predstavnika sindikata PIK-a, stoje ovako: bez obzira na unapred dogovorenu dinamiku isplate zaostalih plata, novac kasni, radnici još uvek nisu dobili drugi deo zarade za novembar prošle godine. Nije jasno ni iz čega će se „živeti“ jer, mada je jesenja setva obavljena i najavljena je i prolećna, ne zna se kako će se ona finansirati, jer su računi PIK-a blokirani, nema novca ni za plate, a kombinat od prošle godine ne može da dobije kredit (setva se obično finansira iz kredita). Pored toga, navodno, u PIK-u nema dovoljno kukuruza ni za stočnu hranu.

„Irva“ blokirana – dugovi tri i po milijarde

Niz loših stvari za kombinat dopunjuje i da je nad (su)-vlasnikom PIK-a, društvom sa ograničenom odgovornošću „Irva investicije“ Đorđija Nicovića pokrenut predstečajni postupak. Ta činjenica bi mogla da ima negativnog uticaja na PIK, ali izvori Bečejskog mozaika tvrde da nije i neće biti omogućeno odlivanje novca iz kombinata. Nije, međutim, jasno šta će biti sa dugoročnim zajmom od 8,8 miliona evra, koji je PIK „Bečej“ dao svom vlasniku, „Irva investicijama“ u junu 2010. godine.
Na sajtu Agencije za privredne registre od sredine januara ove godine navodi se da nad firmom „Irva investicije“ (član privrednog društva sa stopostotnim udelom u kapitalu je Đorđije Nicović, a on je i zastupnik firme, piše na sajtu) rešenjem Privrednog suda u Beogradu po službenoj dužnosti pokrenut je prethodni stečajni postupak u cilju utvrđivanja ispunjenosti razloga za stečaj i postojanja pravnog interesa poverilaca i stečajnog dužnika za sprovođenje stečajnog postupka. Do okončanja prethodnog stečajnog postupka firmi Nicovića zabranjeno je da vrši isplate sa računa bez saglasnosti privremenog stečajnog upravnika, kao i da raspolaže imovinom bez prethodno pribavljene saglasnosti privremenog stečajnog upravnika itd. Predstečajni postupak inicirala je Marfin banka sa Kipra.
Podrazumeva se da su računi „Irva investicija“ blokirani, i to više od 600 dana, u ponedeljak je iznos blokade bio 3.449.094.439 dinara a, kako se navodi na sajtu Narodne banke Srbije, od 12. januara 2011. godine je na snazi i zabrana prenosa.

(Loše) privatizacije

Prema raspoloživim podacima, od 2002. do 2010. godine privatizovano je 2.493 firme od ukupno ponuđenih 3.512. U neprivatizovanim preduzećima radilo je 336.624 ljudi, a njihov broj je nakon privatizacije smanjen za 187.000. Do 2010. godine raskinuto je 507 ugovora o privatizaciji.
Privatizacijom je zarađeno više od tri milijarde evra, od toga je za investicije dato 1,38 milijardi.
Od 2002. do početka 2010. godine u Srbiji je prodato 260 poljoprivrednih preduzeća, a samo u toku jednog meseca prošle godine raskinuto je deset privatizacija.

Propao recept za dobar biznis

Bez obzira na to što je Đorđije Nicović prošle godine ostao bez tri preduzeća, jer je Agencija za privatizaciju raskinula ugovore sa dotadašnjim većinskim vlasnikom, „Irva investicijama“ o prodaji preduzeća „Prvi maj“ iz Pirota, „Niteks“ iz Niša i „Rudnik“ iz Gornjeg Milanovca, zbog nepoštovanja kontinuiteta poslovanja, neispunjenja investicionih obaveza, a u jednom slučaju i otuđenja imovine bez saglasnosti Agencije, on navodno, po pisanjima medija, ima još oko 25 preduzeća u Srbiji i Crnoj Gori. Jedno od tih preduzeća je i PIK „Bečej“.
Nicović, po svemu sudeći, zna recept za dobar biznis, a ipak, čini se da će nakon pomenute tri firme ostati i bez dela vlasništva u PIK-u „Bečej“, a preti stečaj i njegovoj kompaniji „Irva investicije“. Pitanje je samo zašto se ne pridržava sopstvenog recepta – slučajno ili namerno?
A Nicovićev recept za uspeh u poslu, kako je objavila Politika sredinom prošle godine, glasi: „Upornost je važna stvar. Bez obzira na talenat, vremenom se radom i upornošću može dosta toga postići. Svaki od ljudi s liste 100 uspešnih je jako uporan i vredan čovek i nijednom od njih ništa nije palo s neba. Biznis je jedna veoma jednostavna stvar, prosta matematika. Suštinsko je pitanje realizacije, odnosno iznalaženje načina i puteva realizacije. Postavlja se nekoliko pitanja: kome prodati to što pravite, koliko vredi to što hoćete da prodate, koji su imputi koji prate tu kalkulaciju. Jedan vredan domaćin, jedan dobar seljak, zna često biti uspešan preduzetnik. Treba se samo domaćinski odnositi prema onome što se stvara i prema onome čime se upravlja. Novac je u suštini energija koja vam omogućuje da odradite neki posao. S novcem se mora racionalno i korektno ponašati. On kao energija može i da vas opeče, odnosno može vas uništiti ako ne znate s njim pametno da upravljate. Zapamtite da vi morate upravljati novcem, a ne on vama“.
I da se vratimo PIK-u „Bečej“: upravo u vezi sa domaćinskim poslovanjem u ovoj firmi, postavlja se pitanje da li će možda nadležni organi istražiti da li se zaista domaćinski (u skladu sa propisima) poslovalo, bez obzira na to što je kombinat od 2007. godine u privatnom vlasništvu.

Funkcionalan recept za „isisavanje“

Kako navode stručnjaci, u privatizaciji je čest slučaj fiktivno osnivanje firmi, prikazivanje lažnih potraživanja, prebacivanje novca na račune fantomskih preduzeća, jer je to dobar način za isisavanje novca iz privatizovanih preduzeća.

Kristina Demeter Filipčev

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *