Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Povišene vrednosti kadmijuma i bakra u dvorištu škole i vrtića: Rezultati analize kao testament

Povišene vrednosti kadmijuma i bakra u dvorištu škole i vrtića: Rezultati analize kao testamenttrg_fontane

Zaštita životne sredine je za mnoge građane u opštini Bečej na poslednjem mestu na listi prioriteta, jer u opštini niču divlje deponije na mestima tek očišćenih, smeće se nonšalantno izbacuje kroz prozor automobila, obala Tise u Bečeju puna je smeća.

Ipak, sredinom marta je u II Mesnoj zajednici, u delu grada koji se zove Picoder, postavljanje trafo-stanice izazvalo negodovanje dela građana, između ostalog i zbog pretpostavljenog elektromagnetnog zračenja. Međutim, s druge strane, stiče se utisak, niko nije preterano zabrinut, bar ne javno, zbog toga što izmerene vrednosti teških metala u zemljištu u dvorištima OŠ „Šamu Mihalj“ (kadmijum) i u centralnom objektu PU „Labud Pejović“ u Bečeju (kadmijum i bakar) prelaze granične vrednosti prema Uredbi o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i metodologiji za izradu remedijacionih programa.

Pojedini zaposleni u pomenutoj školi su, pre oko mesec dana, kada je Bečejski mozaik objavio prvi tekst o ovoj temi, bili uznemireni, ali ne zbog nivoa kadmijuma u zemljištu dvorišta, već zbog toga kako će taj tekst da utiče na broj prvaka u toj školi (naime, lokalne škole vode „rovovsku“ bitku za svakog đaka). Pojedinci su čak i na društvenoj mreži izrazili zabrinutost zbog tog teksta i optužili novine da su „tempirale“ članak za vreme upisa đaka u škole, ali reči o zabrinutosti zbog toga što nivo kadmijuma u zemljištu višestruko prelazi graničnu vrednost, nije bilo.

Nadležni u opštini iz Odseka zaštite životne sredine, koji je prošle godine u avgustu naručilo ispitivanje zemljišta u pomenutim obrazovnim ustanovama – analiza je finansirana iz budžetskog Fonda za zaštitu životne sredine opštine Bečej – propustili su da o rezultatima ispitivanja obaveste direktorke škole „Šamu Mihalj“ i PU „Labud Pejović“, smatrajući da to nije njihova obaveza.

Direktorke predškolske ustanove i škole Slađana Jović i Olivija Maus izjavile su ranije da nisu bile obaveštene ni o uzorkovanju zemljišta.

Novac za bitne i manje bitne potrebe

Stiče se utisak da bi u budžetskom Fondu za zaštitu životne sredine mogao da se nađe novac za ispitivanje zemljišta i u drugim obrazovnim ustanovama u Bečeju, ne samo u pomenuta dva, jer, recimo, planirana je potrošnja novca i za stvari koje su manje važne od utvrđivanja zagađenosti zemljišta. Samo za obeležavanje značajnih datuma predviđeno je oko 600.000 dinara, za edukaciju zaposlenih u opštini 200.000 dinara, za pripremu i štampu ekološkog edukativnog materijala 300.000 dinara,  a za rad i odlučivanje u komisijama i radnim timovima za zaštitu životne sredine 200.000 dinara… Inače, začuđujuće je da se veći deo novca iz Fonda ne potroši u tekućoj budžetskoj godini, već se prenosi u sledeću i tako ukrug nekoliko godina. Nema odgovora na pitanje zašto je to tako.

Što se tiče objavljivanja podataka o povećanim vrednostima teških metala u ustanovama koje pohađaju deca, predstavnici Odseka zaštite životne sredine se ne osećaju odgovornim, jer su rezultati uzorkovanja objavljeni na zvaničnom sajtu opštine, doduše, na relativno „zabačenom“ mestu. To je upravo razlog toga što su novinari Bečejskog mozaika tek u februaru naišli na zabrinjavajuće podatke, pišući tekst o budžetskom Fondu za zaštitu životne sredine opštine Bečej za 2018. godinu u kom je predviđeno 34,9 miliona dinara, iz 2017. godine preneto je 19,9 miliona dinara. Program budžetskog fonda objavljen je u Službenom listu opštine krajem januara meseca 2018, a u tom programu se navodi da je svega 200.000 dinara predviđeno za program i ispitivanje zagađenosti zemljišta u naselju Bečej. Imajući u vidu da je takvo ispitivanje bilo predviđeno i prošle godine, pretragom internet sajta opštine Bečej, nađeni su rezultati ispitivanja zemljišta u dvorištima dve bečejske obrazovne ustanove iz avgusta 2017. godine. Reč je o izveštaju Instituta vatrogas – laboratorija iz Novog Sada o ispitivanju uzorka zemljišta u dvorištima OŠ „Šamu Mihalj“ i u centralnom objektu PU „Labud Pejović“ u Bečeju.
U tom izveštaju se konstatuje da izmerene vrednosti bakra u uzorku koji je identifikovan kao uzorak iz zemljišta centralnog objekta predškolske ustanove i kadmijuma u uzorcima predškolske ustanove i škole „Šamu Mihalj“ prelaze granične vrednosti prema Uredbi o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i metodologiji za izradu remedijacionih programa.

Vrednost kadmijuma u dvorištu OŠ „Šamu Mihalj“ bila je 7,11 (merna nesigurnost je plus/minus 2,56), a kadmijuma u dvorištu Predškolske ustanove „Labud Pejović“ 5,66 (merna nesigurnost je plus/minus 2,04). Granična vrednost je 0,8 mg/kg, a to znači da u oba uzorka zemljišta vrednosti kadmijuma višestruko prelaze graničnu vrednost. Osim kadmijuma, u dvorištu centralnog objekta dečjeg vrtića povećana je i vrednost bakra, izmerena vrednost je bila 62,45 (merna nesigurnost je plus/minus 19,36), a granična vrednost je 36.

U Uredbi o programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta piše da, što se kadmijuma (Cd) tiče, granična vrednost je 0,8 mg/kg apsolutno suve materije, a remedijaciona vrednost je 12, dok je u slučaju bakra remedijaciona (Cu) vrednost 190.

Kadmijum kao nasleđe

U izjavi za Bečejski mozaik direktorka OŠ „Šamu Mihalj“ Olivia Maus istakla je da smatra da su uzorkovanja zemljišta trebalo da su obavljena u svim obrazovnim ustanovama na teritoriji opštine. To, međutim, ni ove godine neće biti urađeno, ali će, kako sada stoje stvari, biti ponovljeno ispitivanje zemljišta u dvorištima škole „Šamu Mihalj“ i PU „Labud Pejović“ kako bi se pratile vrednosti kadmijuma i bakra.

Uprkos nastojanjima novinara da od stručnjaka u laboratoriji koja je uradila uzorkovanje zemljišta i od nadležnih u opštinskom Odseku zaštite životne sredine sazna da li su povećane vrednosti teških metala u dvorištima škole i vrtića opasne po zdravlje dece i šta će biti preduzeto, ako će nešto uopšte i biti, jasni odgovori nisu dobijeni.

Lož ulje

Postoje priče da su u dvorištu Osnovne škole „Šamu Mihalj“ u Bečeju zakopana burad lož ulja, međutim, o tome sadašnja direktorka te škole Olivia Maus ne zna ništa. Škola se trenutno greje na gas, pre toga je bio korišćen čvrst ogrev, dok je osamdesetih godina prošlog veka grejanje objekta bilo organizovano na lož ulje. Što se zakopavanja buradi tiče, tadašnji direktor OŠ „Šamu Mihalj“ u Bečeju Ferenc Beretka, koji je sada direktor istoimene škole u Bačkom Petrovom Selu, rekao je da, koliko se seća, škola u Bečeju je do 1984. godine grejana na lož ulje, te je u dvorištu objekta bio zakopan rezervoar od 5.000 litara, odakle se ulje cevovodom koristilo za grejanje objekta. Potom, devedesetih godina prošlog veka, kada je u rezervoaru bilo oko 2.000-3.000 litara lož ulja, to gorivo je prodato PIK-u „Bečej“, jer ta firma u vreme krize i sankcija nije uspela da nabavi naftu (lož ulje je korišćeno kao pogonsko gorivo za traktore). Od tada prazan rezervoar se i dalje nalazi ispod zemlje u OŠ „Šamu Mihalj“, međutim, kako je rekao Beretka, ni tada, ni sada taj rezervoar nije mogao da uzrokuje zagađenje tla, jer su poštovani svi propisi.

Šefica Odseka zaštite životne sredine opštine Bojana Božić je početkom marta izjavila da „to (kadmijum; prim.nov.) predstavlja istorijsko nasleđe i nemaš mogućnosti da kažeš da li je to nešto prouzrokovalo ili nije. To je tako i mi tako živimo već ne znam koji broj godina unazad. Čitali smo još neke pokazatelje koji kažu da se kadmijum nalazi u površinskom delu“. Božić je na pitanje da li se planira nešto preduzeti odgovorila da „ponovljeno merenje mora da pokaže da li dolazi do određene promene i onda je potrebno tražiti uzrok, ili je to jednostavno tako, a kadmijum može da se pojavi i zbog paljenja grana…“. Ona je pretpostavila i da kada bi bilo uzeto 100 uzoraka na teritoriji opštine Bečej, u svih 100 bi nivo kadmijuma prešao  graničnu vrednost, a na pitanje da li to znači da se trujemo, odgovorila je: „Ne može da se kaže da se trujemo, jer nemamo nijedno lekarsko istraživanje koje ukazuje na to da kadmijum izaziva bilo koju vrstu bolesti“.
Šefica Odseka zaštite životne sredine ne smatra da je njen odsek trebao da rezultate merenja dostavi školi i vrtiću, niti da o tome direktno obavesti javnost, rekavši da „nemamo obavezu da njima dostavljamo, imamo obavezu prema svima, stavili smo izveštaj na zvaničan sajt Opštinske uprave. Šta bi oni uradili sa tim podacima?“.

Na insistiranje novinara da odgovori da li su izmerene vrednosti opasne po zdravlje ljudi i da li o tome ima konkretnih podataka, pokazatelja, Božić je kazala: „Ja ne dolazim do njih“.

Tumačenja i objašnjenja

Sličnim tonom je s novinarkom Bečejskog mozaika razgovarao početkom marta i predstavnik Instituta vatrogas – laboratorija koja je obavila ispitivanje zemljišta u dve obrazovne ustanove u Bečeju, koji nije želeo da kaže svoje ime, ali je istakao da je urađena analiza zemljišta i „dobijene vrednosti smo uporedili sa graničnim vrednostima i to iskazali u izveštaju. Tu se završava posao laboratorije, Akreditaciono telo Srbije ne priznaje tumačenje rezultata“.

Upitan da li bi trebalo da opština koja je angažovala laboratoriju za ispitivanje zemljišta traži i tumačenje rezultata, predstavnik te laboratorije je izjavio: „Ne mora opština Bečej, opština Bečej je svoj deo uradila, uradila je ispitivanje što je po zakonu, to su vrednosti koje su konstatovane. Ne radi se o tome da nas opština Bečej treba da angažuje. Ona u svom kadrovskom kapacitetu ima ljude koji se bave životnom sredinom i njima je jasno šta ovo znači“. Na opasku novinara da šefica nadležnog odseka nije uspela da objasni to, on je rekao: „Nisu dužni da vam objasne, zato što to je jedna analiza, zemljište nije voda ili vazduh, zemljište je tu godinama unazad, pojavljivanje nekih elemenata u zemljištu je dug proces. Nije bilo reči u analizi o tome da li je to u redu ili nije. Postoje standardi koji to detaljno objašnjavaju, zemljište nije parametar koji se menja na osnovu vremenskih prilika. Rezultati koji su dati sasvim su jasni za onog ko je u struci. Ko nije u struci i ko ne poznaje tu materiju, može da traži studiju procene uticaja na životnu sredinu, na primer, za određenu lokaciju, o tome koji su parametri koji utiču na rad određene ustanove. Da biste tumačili zemljište, potrebno je 30-40 analiza tog zemljišta da biste imali opipljivu studiju“.

Kako deluje kadmijum?

Olovo i kadmijum spadaju u neesencijalne elemente koji u vrlo niskim koncentracijama mogu da deluju toksično na biljke i na živi svet uopšte. Kadmijum je elemenat sa vrlo toksičnim delovanjem za biljku, životinje i čoveka. Ima ga naročito u magmatskim i sedimentnim matičnim supstratima gde je uglavnom vezan za cink (Zn), ali ima jak afinitet i prema sumporu (S). Rastvorljivost kadmijuma u zemljištu je u visokoj zavisnosti od pH vrednosti zemljišta. Kod brojnih biljnih vrsta intenzitet transporta kadmijuma u nadzemnim organima je u korelaciji sa njegovom koncentracijom u hranljivoj podlozi.

Kadmijum usvojen iz hranljive podloge uglavnom se zadržava u korenu. Neke biljke (detelina) imaju sposobnost da akumuliraju kadmijum usvojen iz zemlje. U semenu žitarica, gajenih na veoma kontaminiranim zemljištima, najčešće ne prelazi 1mg/kg suve materije. Ovaj element najviše se apsorbuje u paradajzu, salati i spanaću. Na sajtu www.ipohem.gov.rs (sajt Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine) navodi se da se kadmijum nalazi i u punjivim baterijama, umetničkim bojama, elektronskoj opremi, nakitu, tekstilu, odeći i staroj plastici. Kao zagađivač može biti prisutan i u prehrambenim proizvodima, duvanu, veštačkom đubrivu i gorivu. Kadmijum je opasan po životnu sredinu i može da izazove osteoporozu, oštećenje bubrega i karcinom. Kadmijum se najčešće unosi u ljudski organizam preko hrane biljnog porekla, s obzirom da biljke lako apsorbuju ovaj metal iz zemljišta. On inače dospeva u zemljište nakon emisije pri proizvodnji električne energije ili pri radu toplana, ali i prilikom neadekvatnog spaljivanja punjivih baterija i korišćenja određenih đubriva koja ga sadrže.

Darinka Bogdanović u radu „Izvori zagađenja zemljišta kadmijumom“ iz 2002. godine u rezimeu navodi da je u radu dat pregled izvora dospevanja kadmijuma (Cd) u zemljište i njegovo moguće zagađenje u ovom elementu. „Matični supstrat je prirodni izvor Cd u zemljištu i na njega čovek ne može da utiče. Međutim, razvojem industrije antropogeni izvori teških metala su postali značajni zagađivači zemljišta i njihovo dospevanje čovek mora sprečiti ili bar kontrolisati, kako bi u sistemu zemljište-biljka-čovek, krajnji korisnik imao biološki ispravnu hranu. Od antropogenih zagađivača zemljišta u Cd značajno mesto imaju mineralna đubriva, posebno P-đubriva, te je potrebna stalna kontrola sirovina za njihovu proizvodnju.

Otpadni muljevi sadrže visoke koncentracije teških metala, a unose se kao organska đubriva u zemljište, prvenstveno kao način njihovog odlaganja. Atmosfera predstavlja značajan transportni medijum za metale iz različitih izvora. Pepeo nastao sagorevanjem fosilnih goriva je značajan zagađivač zemljšta u mnogim teškim metalima, pa i u Cd. Rudnici i industrije metala zagađuju zemljište emisijom dima i prašine, koja sadrži teške metale, a koji se iz vazduha talože na zemljište i vegetaciju“. Bogdanović u stručnom radu navodi i da sa istraživačkog stanovišta za praćenje rezidualnog efekta Cd potrebno je pratiti pristupačnost teških metala na zemljištima tretiranim otpadnim muljevima 10 godina posle poslednje primene, međutim, dodaje da većina publikovanih radova odnosi se na period praćenja rezidualnog dejstva Cd manji od 10 godina od unošenja, te se ne dobija prava slika o kontaminaciji zemljišta ovim elementom.

Kad bude – biće

Šefica Odseka zaštite životne sredine opštine Bojana Božić ponovo je kontaktirana sredinom marta meseca da ipak podrobnije objasni šta po zdravlje dece znače povećane vrednosti kadmijuma, međutim, za razliku od prethodnog puta, odbila je da „uživo“ odgovara na pitanja novinara, upućujući ga na pomoćnika predsednika opštine za odnose s javnošću kome su zatim i poslata pisana pitanja za Bojanu Božić koja je na isti način na njih i odgovorila, ali su odgovori više formalni, nego sadržajni. Recimo, iz odgovora možemo da saznamo da će uzorkovanje zemljišta u pomenutim obrazovnim ustanovama biti ponovljeno u toku proleća, za to je namenjeno 200.000 dinara, a na pitanje da li će analize biti urađene i u ostalim obrazovnim ustanovama na teritoriji opštine Bečej, ali i proširene, jer recimo, u školi „Šamu Mihalj“ u Bačkom Petrovom Selu i u PU „Labud Pejović“ u Bačkom Gradištu voda nije pogodna za piće, odgovor glasi: „Kako je naznačeno planirana je izrada Programa koji će definisane aktivnosti monitoringa u toku narednog perioda, a u skladu sa finansijskim mogućnostima“.

Na najvažnija pitanja Bojana Božić nije odgovorila, odnosno jeste, samo ne na pitanja koja su joj postavljena. Naime, na pitanje zašto opština nije zatražila od laboratorije koja je napravila analizu zemljišta i tumačenje rezultata, odgovor Bojane Božić glasi:„Kako sam  već istakla u predhodnom periodu, merenja koja su sprovedena su urađena prvi put i nije se moglo unapred znati kakvi će biti rezultati“. Najzad na konstataciju da je predstavnik Instituta vatrogas – laboratorija rekao i da opština Bečej u svom kadrovskom kapacitetu ima ljude koji se bave životnom sredinom i njima je jasno šta znače rezultati uzorkovanja zemljišta i upitana šta, dakle, rezultati znače, pisani odgovor Bojane Božić ne objašnjava ništa: „Odsek zaštite životne sredine, Odeljenja za privredu, ulaganja lokalne ekonomski razvoj i zaštitu životnu sredinu, ima stručne ljude, ali je činjenica, da broj saradnika nije dovoljan, i kada je to potrebno pomoć se zatraži od viših instanci. Dobijeni rezultati su takvi i već smo Vam dostavljali materijal vezan za podatke, i istakli da se ponavlja merenje, kako bi se videli rezultati.“…

Kristina Demeter Filipčev

(U narednom broju o ispravnosti vode u školi u Bačkom Petrovom Selu i u vrtiću u Bačkom Gradištu)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *