Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Radoslav Ivanović direktor D.O.O. gas Bečej: I pored poskupljenja grejanje na gas je najpovoljnije

Radoslav Ivanović direktor D.O.O. gas Bečej:  I pored poskupljenja grejanje na gas je najpovoljnijetrg_fontane

Nedavno je Vlada Srbije donela odluku o poskupljenju cene gasa, 10 posto za domaćinstva i 15 posto za privredu, koje važi od 1. novembra.
Tako u Bečeju grejanje neće skuplje plaćati samo oni koji koriste usluge Toplane, nego i korisnici gasa.

Upitan da prokomentariše poskupljenje, kako će se ono odraziti na grejanje, direktor preduzeća Gas Bečej Radoslav Ivanović rekao je da se nove cene odnose na Srbijagas i na distributere, a da je poskupljenje cene gasa koje važi u ovom preduzeću 11,67 posto za domaćinstva, i umesto dosadašnjih 36,75 dinara jedan kubni metar gasa koštaće 41,04 dinara, a cena za ostale potrošače je povećana za 12,18 posto: nova cena je 38,60 dinara, do sada je bila 34,41.
„Agencija za energetiku ima zadatak da pregleda sve podatke o cenama koje dostavljaju distributeri gasa i daje svoje mišljenje, a na osnovu mišljenja Agencije, mi smo 9. septembra na Skupštini Gasa Bečej doneli odluku o ceni gasa, koju je i Vlada Srbije prihvatila. Kada se uzme u obzir to da je sada jeftinije ispalo po mestu isporuke, onda to povećanje kod nas treba da bude prosečno 10-10,5 posto za domaćinstva, a za ostale oko 12 posto“, rekao je Ivanović. Prema njegovom objašnjenju, za grejanje porodične stambene kuće od 100 kvadratnih metara potroši se 1.968 kubika gasa za godinu dana, što energetski odgovara 16.900 kilovat sati i po novim cenama košta 88.782,48 dinara, dok se za isti stambeni prostor na godišnjem nivou za grejanje na struju i potrošnju od 16.767 kilovat sati treba platiti 158.972,80 dinara, za Toplanu 130.562, za drvo 86.100 dinara itd.
„Poređenja radi, kad se preračuna po jednom kilovat satu, za kuću stambene površine od 100 kvadratnih metara, cena gasa za kilovat sat izađe 5,3 dinara, za kilovat sat struje, kad se uzme prosek za količinu između zona, je 9,48 dinara, Toplana je 7,79, lignit 5,70 dinara, drvo je nešto jeftinije, 5,14 dinara, lož ulje 10,87, propan butan 11,5 iz cisterne i propan-butan iz boce 19 dinara. Treba podsetiti da je poslednje poskupljenje gasa bilo 15. oktobra 2008. godine i od tada do 1. novembra tekuće godine cena gasa je bila ista. Mislim da gas i dalje nije najskuplji energent.“
Ivanović je saopštio da će i ove godine mesečni računi za gas biti podeljeni u dva dela, korisnici će dobiti dva računa s mogućnošću odloženog plaćanja bez kamate. Prvi račun će biti u visini od 66 posto ukupnog iznosa, taj iznos bi potrošači trebali da plate odmah, dok će na drugom računu biti iznos u visini od 34 posto, koji za naplatu dospeva za šest meseci (bez kamate).
Na pitanje šta će biti sa onim korisnicima koji ni do sada nisu bili u mogućnosti da plate svoja dugovanja iz prethodne sezone, Ivanović je rekao: „Smatram da smo bili dovoljno tolerantni prema svojim dužnicima, shvatajući situaciju, međutim i od nas se zahteva da plaćamo naše obaveze, a to je osnovni uslov za redovno snabdevanje gasom. Čitave godine pozivamo korisnike da dođu da se dogovorimo i napravimo reprogram dugova, sa onima koji su se pozivu odazvali smo uspeli da napravimo dogovor, međutim, oni koji nisu došli, nažalost, bili su ili isključeni ili tuženi, zato što ne možemo dozvoliti da se vrši kumulacija dugova iz prethodnih sezona. Imamo situacija da se vrše javne prodaje ali jednostavno to moramo da uradimo“.
O tome da li aktuelna situacija može da dovede i do obustave isporuke, odnosno nabavke gasa, s obzirom na to da je pred početak grejne sezone rečeno da je naplativost za utrošeni gas ispod očekivanja, te da ugrožava normalno poslovanje firme, direktor Gasa Bečej je rekao da ne očekuje da će se tako nešto desiti: „U krajnoj nekoj liniji može, međutim, mi to ne očekujemo. Stepen naplate jeste manji nego ranije, ali borimo se, mi plaćamo gas i nismo u velikom zaostatku. Ono što nama duguju korisnici, dugujemo i mi, to je u proseku oko 50-60 miliona dinara, ali to mora da se smanjuje. U našem poslovanju smo morali preći na upravljanje troškovima, a da bismo mogli da servisiramo svoje obaveze bili smo prinuđeni da napuštamo osnovnu delatnost i da se počnemo baviti nekim delatnostima koje su neenergetske, kako bismo nadomestili ono što nam nedostaje. Upravljajući troškovima na taj način ne očekujemo da će se desiti da nećemo moći da isporučujemo gas, ali je sigurno da ćemo imati problema i te probleme ćemo morati rešavati počev od onih koji nama duguju“.

LJ.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *