Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Rekordni prinosi pšenice ne teše poljoprivrednike: Mala cena, veliki troškovi

Rekordni prinosi pšenice ne teše poljoprivrednike: Mala cena, veliki troškovitrg_fontane

Pšenica je požnjevena u rekordnom roku, u idealnim uslovima i sa rekordnim prinosima, ali će suša zasigurno umanjiti rod kukuruza, soje, suncokreta i šećerne repe.

Sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Budimović je početkom avgusta izjavio da će rod pšenice u Srbiji ove godine biti za oko 1,7 odsto veći od prošlogodišnjeg, a za 1,4 odsto manji u odnosu na desetogodišnji prosek. Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da se sa 589.922 hektara u 2015. godini očekuje 2.428.709 tona hlebnog zrna, ali su žetvene površine smanjene za 2.944 hektara u odnosu na procenjene setvene površine u jesen 2014. godine od 592.866 hektara.
Prema podacima PKS-a u prolećnoj setvi 2015. godine zasejano je 1.032.791 hektar pod kukuruzom, ili 2,4 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu, suncokreta na površini od 170.612 hektara (8,5 odsto manje), soje za 21,8 odsto više, to jest na 187.950 hektara, dok je šećerna repa zasejana na 42.123 hektara, što je za 34,3 odsto manje nego prethodne godine.
Prosečni ovogodišnji prinosi hlebnog žita po hektaru su oko 4,7 tona na severu Srbije, 4,8 tona u Vojvodini, u beogradskom regionu 3,8 tona, a na jugu Srbije prosečan prinos pšenice je 3,2 tone po hektaru.
„Ono što smo do ove godine mislili da je nemoguće, pokazalo se da je ipak moguće, svi su do dvadesetak dana pred žetvu pšenice bili pesimisti po pitanju roda, međutim, prinosi su nas demantovali, natprosečni su. Pojedini bečejski poljoprivredni proizvođači su imali i preko 5 tona pšenice po jutru, što je oko 9 tona po hektaru, ali svi ostali usevi će biti izuzetno loši, jer je suša učinila svoje. Idemo iz krajnosti u krajnost, prošle godine smo u julu mesecu imali preko 200 litara kiše, a ove godine jednu litru po metru kvadratnom, tako da se očekuju izuzetno mali prinosi soje i kukuruza. Procenjuje se da je kukuruz već sada 50 procenata ispod normalnog roda, a ako se ovakva suša nastavi biće još gore. I soja je u lošoj kondiciji, jer u julu nije bilo padavina. Kiša koja je pala 2. avgusta padala je neravnomerno, pa je u Bečeju negde palo jedan litar, a negde i do 15 litara kiše, u Sremu je bilo 2-3 litre, u severnom Banatu takođe samo nekoliko litara, a to ništa ne znači usevima. Očekuje se drastičan podbačaj kod soje i kukuruza, kod suncokreta će možda biti manji, ali i njegov rod će biti 15-20 posto manji od normalnih prinosa, tako da nas očekuje izuzetno teška jesen“, izjavio je direktor OZZ Bečej, Miroslav Glavaški.
Iako je pšenica dobro rodila i dobrog je kvaliteta otkupna cena je nešto niža nego prošle godine.
„Prinosi pšenice jesu mnogo veći, ali je cena niža nego lane, tada je bila 18 dinara, sad je 17,3-17,7 dinara otkupna cena pšenice. Ostale kulture će biti niskog roda i baš zbog toga i malih prihoda, a svi ostali troškovi su povećani, samo đubrivo je od 20 do 25 posto skuplje u odnosu na prošlu godinu, biće teško zasnovati novu proizvodnju. Krediti su ograničeni, jer su sada i subvencije smanjene na 20 hektara, tako da poljoprivrednici raspolažu sa mnogo manje para, pa će i za proizvođače i za nas organizatore biti teška jesen i proleće“, rekao je Glavaški.
Prema njegovim rečima, zbog aktuelnih vremenskih prilika očekuje se da će već ove nedelje na pojedinim njivama početi žetva suncokreta, a između 15. i 20. avgusta i skidanje soje i kukuruza.

Hleb neće da poskupi?

Očekivani rod pšenice u 2015. godini zajedno sa prenetim zalihama iz prethodne sezone će zadovoljiti domaće potrebe, omogućiti odgovarajuće zalihe i rezerve, a tržišni viškovi biće izvezeni, navode iz nadležnih ministarstava. Prema rečima potpredsednika vlade i ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića rod pšenice od oko 2,4 miliona tona će biti dovoljan i za domaće potrebe, ali i za izvoz. On je naveo da ne postoji ekonomska opravdanost za poskupljenje hleba kao osnovne životne namirnice, jer je cena brašna neznatno niža u odnosu na januar ove godine i nije bilo promena ostalih troškova koji učestvuju u ceni hleba.
Vlada Srbije je produžila Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba T-500, i ona je stupila na snagu 1. avgusta, a važiće do 31. januara 2016. godine, što znači da maksimalna cena ove vrste hleba ostaje 46 dinara.

Lj.M.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *