Podržite Bečejski mozaik

Dostupan za sve, finansiran od strane čitalaca

Arhiva |

Impresum |

Kontakt |

Pretražite

Logo Becejski

Niko od predstavnika vlasti i opozicije nije bio zainteresovan za rani javni uvid u izmene Plana generalne regulacije Bečeja: Planovi za ostrvo kod Šlajza i selidbu autobuske stanice

Niko od predstavnika vlasti i opozicije nije bio zainteresovan za rani javni uvid u izmene Plana generalne regulacije Bečeja: Planovi za ostrvo kod Šlajza i selidbu autobuske stanicetrg_fontane

Rani javni uvid u materijal izmena i dopuna Plana generalne regulacije naselja Bečej obavljen je od 9. do 23. marta. Tada je bio dostupan za uvid javnosti u kancelariji u opštinskoj zgradi i u digitalnom obliku na zvaničnoj internet adresi opštine. Primedbe su mogle biti dostavljene u pisanom obliku Odeljenju za urbanizam, građevinarstvo, komunalne poslove, saobraćaj i inspekcijski nadzor Opštinske uprave.

Obrađivać izmena i dopuna Plana generalne regulacije naselja Bečej (materijal za rani javni uvid) bio je „Andzor inženjering“ iz Novog Sada, a nosilac izrade plana Odeljenje za urbanizam, građevinarstvo, komunalne poslove, saobraćaj i inspekcijski nadzor.

Rok za izradu nacrta izmena i dopuna Plana je 90 dana od održavanja ranog javnog uvida. Nacrt Plana će takođe biti na javnoj raspravi koja će trajati 30 dana, a potom, nakon propisane procedure, izmenjen Plan generalne regulacije treba da bude usvojen na sednici Skupštine opštine.

Razlozi za izmene i dopune Plana su stvaranje uslova za izgradnju pogona na biomasu Javnog preduzeća Toplana, eventualno izmeštanje autobuske stanice iz centra grada u industrijsku zonu i potreba za prenamenu parcele iz vodnog u građevinsko zemljište – reč je o prostoru između dve prevodnice za potrebe eventualne izgradnje banjskog kompleksa u Bečeju. Pored toga, izmene su potrebne i zbog „ispravljanja uočenih tehničkih nedostataka u tekstu i u grafičkim prikazima“.

Izmenom i dopunom Plana generalne regulacije naselja Bečej biće definisani neophodni elementi i pravila uređenja i građenja, doći će do unapređenja načina korišćenja prostora, što će rezultirati efikasnijim korišćenjem građevinskog zemljišta, površina javne namene i infrastrukturnih sistema. Novi objekti će se graditi u skladu sa propisanim uslovima i merama zaštite životne sredine, uz poštovanje pravila uređenja i građenja na lokaciji i primenu tehničkih i sanitarnih propisa pri izgradnji. Donošenje izmena i dopuna Plana će za predmetne lokacije omogućiti utvrđivanje javnog interesa, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, izdavanje lokacijskih uslova i izradu tehničke dokumentacije za izgradnju novih objekata, piše u materijalu za rani javni uvid.

Okončan je sudski spor pokrajine i republike u vezi s ostrvom za banju

Građane Bečeja verovatno najviše interesuje sudbina ostrva kod Šlajza i eventualno izmeštanje autobuske stanice.

Najinteresantnija tačka je svakako takozvano ostrvo kod Šlajza, u vezi s kojim je u toku i sudski spor. Naime, nije započeta pre oko godinu i po dana najavljena investicija od 120 miliona dolara koje će, kako je rečeno, kuvajtski šeik uložiti u izgradnju banje u Bečeju, mada je potpisan i Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije, opštine Bečej, preduzeća „Alganim” iz Kuvajta i „Arab-investa” d.o.o.
Problem stvara vlasništvo ostrva između dve prevodnice. Naime, pokrajina tvrdi da je upis vlasništva na republiku „greška u katastru“, a republika ga je Memorandumom o razumevanju obećala na prodaju šeiku iz Kuvajta.
Kako piše VOICE, dokazivanje vlasništva nad ostrvom pred sudom usledilo je nakon što se služba Republičkog geodetskog zavoda oglušila o zahtev pokrajinskog pravobranilaštva da u roku od 30 dana ispravi grešku u katastru.
Sudski spor se vodi pred Osnovnim sudom u Bečeju i prema informacijama iz suda, glavna rasprava je okončana u tom predmetu u kom je tužilac AP Vojvodina, a tužena je Republika Srbija. Novinaru Bečejskog mozaika je 28. marta rečeno da se presuda u predmetu očekuje za nekoliko dana.

Logična je pretpostavka da će se na presudu žaliti jedna ili druga strana u sporu, te u tom slučaju odluku će doneti drugostepeni sud. Po procenama stručnjaka i u tom slučaju bi spor u vezi sa vlasništvom ostrva trebalo da bude okončan do leta.
Pre nekoliko meseci, 10. decembra prošle godine, prilikom usvajanja odluke o pristupanju radu na izmenama i dopunama Plana generalne regulacije Bečeja, predstavnici opštine nisu govorili o tom sporu i njegovom značaju, već je načelnica Odeljenja za urbanizam lokalne samouprave Milica Nešić rekla da je Plan detaljne regulacije tog prostora (komercijalne banje) bio usvojen pre donošenja Plana generalne regulacije i elementi Plana detaljne regulacije su uvršteni u Plan generalne regulacije, ali prilikom izrade generalnog plana „propušteno je da se navede da će to biti građevinska parcela – samim tim što je Plan detaljne regulacije usvojen – a ne vodno zemljište. „Činjenica da je Plan detaljne regulacije usvojen za ovu zonu, znači da su izrađivač i nadležna služba prilikom izrade plana pribavili sve potrebne saglasnosti i uslove nadležnih javnih preduzeća, između ostalog i JVP Vode Vojvodine koje su vrlo bitne za ovu tačku, a to znači da je Plan detaljne regulacije izrađen u skladu sa prethodnim uslovima svih javnih preduzeća. Komisija za planove je na plan dala pozitivno mišljenje, prošao je rani javni uvid i javni uvid i usvojen je od strane Skupštine opštine, dakle, on je važeći. Potrebna je promena u Planu generalne regulacije da bi moglo da se pristupi sprovođenju Plana detaljne regulacije“.

Inače,u materijalu izmena i dopuna Plana generalne regulacije naselja Bečej (rani javni uvid) piše da je površina katastarske parcele na kojoj je ostrvo (broj 7985/5) oko 7,12 hektara, da je parcela okružena odbrambenim nasipom preko koga je planirana servisna saobraćajnica za režimski saobraćaj. Pored servisne saobraćajnice, istočnom i južnom stranom nasipa planirana je trasa međunarodne biciklističke staze. Ostrvo je u funkciji eksploatacije i održavanja okolnih hidrotehničkih objekata – koristi se kao radni i manipulativni prostor, za odlaganje materijala, opreme… Od komunalne infrastrukture na parceli je trafo-stanica i nadzemni visokonaponski vod. Objekata i vodova drugih tipova komunalne infrastrukture nema. Prema Planu generalne regulacije naselja Bečej, parcela se nalazi u okviru građevinskog područja – celina ostrvo – i namenjena je za zaštitno zelenilo. Planom generalne regulacije naselja Bečej definisano je, takođe, da se na ovom prostoru Plan generalne regulacije ne primenjuje direktno, već da se na katastarsku parcelu 7985/5 primenjuju pravila uređenja i građenja definisana Planom detaljne regulacije komercijalne banje u Bečeju (Sl. list opštine Bečej”, br. 1/2011). Ovim Planom detaljne regulacije parcela je proglašena vodnim zemljištem – ostrvo sa hidrotehničkim i drugim sadržajima. U skladu sa planiranom namenom, na toj parceli nije predviđena izgradnja trajnih objekata, već je predviđena za povremeno korišćenje. Dozvoljeno je modelovanje terena i postavljanje montažno-demontažnog mobilijara za odvijanje ekstremnih sportova za potrebe rekreacije i takmičenja, formiranje terena za druge grupe sportova koji ne zahtevaju posebnu izgradnju, kao i izgradnja potrebnih linijskih infrastrukturnih objekata. Važećom planskom dokumentacijom, na ostrvu se planira izgradnja trafo-stanice 20/0.4 kV, ukopanih kablovskih vodova električne energije – niskonaponski i 20 kV, vod distributivne vodovodne mreže i potisni kolektor fekalne kanalizacije. Izmene i dopune Plana komercijalne banje u Bečeju (Sl. list opštine Bečej”, br. 3/2012) ne obuhvataju katastarsku parcelu broj 7985/5, piše u materijalu za rani javni uvid izmena i dopuna Plana generalne regulacije naselja Bečej.

Izmene u pogledu katastarske parcele 7985/5 ogledaće se u prenameni površina, piše u materijalu izmena i dopuna Plana generalne regulacije i dodaje se da će se trenutna neusaglašenost po pitanju vrste zemljišta rešiti tako što će se ovim izmenama i dopunama Plana katastarska parcela br.7985/5 proglasiti građevinskim zemljištem. S obzirom na to da će se zadržati trenutno planirani način korišćenja – praktikovanje ekstremnih sportova za potrebe rekreacije i takmičenja, parcela se namenjuje za sport i rekreaciju. Na ovaj način, izmenama i dopunama Plana uvodi se, pored postojeće dve površine namenjene za sport i rekreaciju, treća – ostrvo.
Za izgradnju objekata u okviru zone sporta i rekreacije na katastarskoj parceli 7985/5 potrebno je pridržavati se uslova propisanih Pravilnikom o uslovima za obavljanje sportskih aktivnosti i delatnosti („Službeni glasnik RS“, broj 17/13). Primarno se planira postavljanje montažno-demontažnog mobilijara za odvijanje ekstremnih sportova za potrebe rekreacije i takmičenja (dizalica ili platformi za bandži džamping, platformi i poligona za skejtbording i ekstremni biciklizam, poligona za peintbol, tribina i slično…) na prethodno pripremljenoj podlozi koja će ispunjavati uslove stabilnosti. Sekundarno, moguće je formiranje sportskih terena za druge vrste sportova čija će se izgradnja uklopiti u ambijent – tereni za sportove na travi (tenis, mini fudbal, mini golf…), terena za odbojku na pesku i tome slično… Takođe, preporučuje se formiranje staza za rekreativno trčanje i postavljanje mobilijara za vežbanje i dečja igrališta na otvorenom (klackalice, ljuljaške, penjalice, tobogani…).

Uređenje parcele 7985/5 pratiće izgradnja potrebnih komunalnih objekata i komunalne infrastrukture, kao i pratećih objekata neophodnih za normalno funkcionisanje sportskih aktivnosti.

Ističe se da se u ovoj zoni ne mogu graditi objekti za koje je obavezna i za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu. Predloženi najveći dozvoljeni indeks zauzetosti građevinske parcele je 20 odsto, pri čemu u obračun ne bi ušle površine sportskih terena, platoa i pristupnih staza i saobraćajnica. Minimalni procenat uređenih slobodnih zelenih površina je 40 odsto. Visina montažno-demontažnog mobilijara za odvijanje ekstremnih sportova za potrebe rekreacije i takmičenja utvrđivaće se u svakom konkretnom slučaju. Propisuje se obavezna razrada kroz urbanistički projekat za potrebe urbanističko-arhitektonskog oblikovanja površina javne namene sa posebnim akcentom na uređenje slobodnih zelenih površina. Preporučuje se izrada elaborata za uređenje zelenih površina, piše u materijalu za rani javni uvid.
Iz navedenog proizilazi da na ostrvu neće biti moguća izgradnja ekskluzivnih vila, kako je ranije nagovešteno, kada je novinarima saopšteno da investitor iz Kuvajta želi da gradi banju u Bečeju.

Inače, novinar Bečejskog mozaika raspolaže informacijom da mogućnost za rani javni uvid i dostavljanje eventualnih primedaba na izmene Plana generalne regulacije naselja Bečej nisu iskoristili niti predstavnici vlasti, niti predstavnici opozicije, odborničke grupe „Dosta je bilo“, koji su jedini i izneli primedbe na sednici Skupštine opštine krajem prošle godine o prenameni katastarske parcele na kojoj se nalazi ostrvo.

Gde će biti nova autobuska stanica?

Parcele na kojima se sada nalazi autobuska stanica (4925/1 i 4925/3) nalaze se prema Planu generalne regulacije u centralnoj zoni grada. Namena im je različita – parcela 4925/1 je namenjena za autobusku stanicu koja trenutno na njoj i postoji, a parcela 4925/3 je na području centralne zone. Autobuska stanica je u vlasništvu preduzeća Bečejprevoz d.o.o. Parcele se nalaze u okviru starog jezgra grada za koje važe uslovi i mere zaštite propisane u odeljku Mere zaštite kulturnih dobara Plana generalne regulacije naselja Bečej.

Nakon analize ovih katastarskih parcela, uočeno je da bi njihovom prenamenom, susedna parcela 4890/3 ostala nesvrsishodno namenjena za autobusku stanicu i zato se predlaže da se, pored parcela 4925/1 i 4925/3 čija je prenamena definisana Odlukom o izradi izmena i dopuna, u razmatranje uključi i parcela 4890/3.

Katastarska parcela broj 7868 nalazi se prema Planu generalne regulacije u industrijskoj zoni i namenjena je radnim površinama i kompleksima. Zauzima površinu od oko 1,14 hektara i tamo se sada nalazi autobaza za autobuse Bečejprevoza.
Jedan od razloga izmena i dopuna Plana generalne regulacije naselja Bečej je i analiza mogućnosti izmeštanja postojeće autobuske stanice.
Kako bi se sagledale mogućnosti izmeštanja postojeće autobuske stanice, za naručioca Bečejprevoz je urađena analiza opravdanosti prelaska na novu lokaciju autobuske stanice sa idejnim rešenjem izgleda stanice i organizacijom saobraćaja (decembar 2016; „Smart Traffic” d.o.o, Sremska Mitrovica).

U novoj zgradi autobuske stanice čekaonica, šalteri, restoran i kafe bar, javni toalet…

U dokumentu Analiza opravdanosti prelaska na novu lokaciju autobuske stanice u Bečeju sa idejnim rešenjem izgleda stanice i organizacijom saobraćaja navodi se da u opšini Bečej broj stanovnika kontinuirano opada, recimo, 1981. godine, kada je izgrađena autobuska stanica u Bečeju, broj stanovnika u opštini bio je oko 44.000 stanovnika, 7.000 više nego danas. Ta situacija se negativno odražava na broj korisnika autobuske stanice. Privredna aktivnost stagnira već duži niz godina, broj radnika se ne povećava, kao ni dodatni zahtevi za prevozom.U ukupnoj strukturi putnika najveći broj predstavljaju đaci srednjih i osnovnih škola, a i njihov broj kontinuirano opada. „S obzirom na smanjenje broja stanovnika u opštini Bečej, i opadanjem broja putnika, nameće se zaključak da je autobuska stanica Bečej predimenzionisana. Gradski saobraćaj u Bečeju ne postoji, sve linije koje se održavaju sa stanice imaju karakter međumesnih i prigradskih polazaka“, piše u analizi.

Inače, autobuska stanica od 1981. godine do danas nije adaptirana, niti rekonstruisana. „Negativni pokazatelji u broju putnika i korisnika autobuske stanice, starost samog objekta, i potreba za rekonstrukcijom autobuske stanice dovodi nas do neophodnosti optimizacije i adaptiranja autobuske stanice Bečej trenutnim zahtevima“, piše u analizi i dodaje se da je saobraćajna analiza pokazala da izmeštanje autobuske stanice na novu lokaciju neće imati negativne posledice na funkcionisanje autobuske stanice Bečej.

Lokacija buduće, nove autobuske stanice Bečej nalazi se u ulici Novosadska, na mestu na kom se sad nalazi autobaza Bečejprevoza. Projektom je predviđeno rekonstrukcija površina na način da se jedan deo (deo do ulice Novosadske) pretvori u autobusku stanicu a drugi deo ostane namenjen za autobazu Bečejprevoza (parking prostor, radionice itd). Prednost novoprojektovane autobuske stanice u odnosu na staru za vlasnika, odnosno upravljača autobuskom stanicom je pre svega u približavanju autobaze (garaže) sa autobuskom stanicom što na dugi period donosi značajnu uštedu u izbegavanju nultih vožnji.
U analizi piše i da će za grad Bečej prednost biti u izmeštanju tranzitnog autobuskog saobraćaja iz centralnog gradskog jezgra, a za ostale korisnike u skraćenju vremena boravka u tranzitu, te da izmeštanje autobuske stanice na novu lokaciju ne zahteva nikakve izmene u projektovanom, odnosno uspostavljenom režimu odvijanja saobraćaja u gradu.

„Izmeštanje autobuske stanice iz centra grada usloviće obavezu poboljšanja kvaliteta i kvantiteta usluge gradskog i prigradskog prevoza za koji postoji potreba obavljanja iz centra grada. Iz tog razloga projektom je predložena rekontrukcija autobuskog stajališta u ulici Danila Kiša uz potrebu produženja stajališta kao i izgradnje moderne nadstrešnice za putnike“, navodi se.
Po idejnom projektu nova autobuska stanica će se sastojati iz staničnog pretprostora, stanične zgrade i autobuskog prostora.
Stanični pretprostor predviđen je na javnoj površini i sastoji se od trotoarskog platoa na ulici Novosadska, i podužnog parkinga u ulici 7. jul sa projektovanih 10 parking mesta i trotoarom za povezivanje sa platoom ispred glavnog ulaza na autobusku stanicu.

Stanična zgrada biće postavljena podužno u odnosu na Novosadsku ulicu gabaritnih dimenzija 27 x 5 m, što ukupno čini 135 m2 u osnovi. U prizemlju stanične zgrade bio bi hol i čekaonica ukupne površne 35 m2, zatim šalteri za prodaju karata, informacije i garderobu, dispečerska prostorija, restoran i kafe bar, javni toalet. Sprat bi bio namenjen za poslovne prostorije Bečejprevoza.
U vezi sa autobuskim prostorom navodi se da će duž cele stanične zgrade biti izgrađen plato u visini perona koji treba da čini sastavni deo peronskog platoa. Zaštitnom pešačkom ogradom bio bi odvojen od površine namenjene kretanju autobusa a pešački tokovi bi se tom ogradom usmeravali na perone. Projektom je predviđena izgradnja 7 perona pod nadstrešnicom. Svih 7 perona imaju namenu opsluživanja autobusa i u dolasku i u odlasku.

Zaključak analize je sledeći: „Saobraćajna analiza dokazuje da izmeštanje autobuske stanice na novu lokaciju neće imati negativne posledice na funkcionisanje autobuske stanice Bečej.”
U materijalu izmena i dopuna Plana generalne regulacije Bečeja za rani javni uvid piše da se menja namena katastarskih parcela 4925/1, 4925/3. Takođe, iako to nije precizirano odlukom, a na osnovu analize postojećeg stanja, menja se i namena parcele 4890/3. Na pomenute parcele će se primenjivati pravila uređenja i građenja definisana za centralnu zonu i mere zaštite kulturnih dobara definisane za staro gradsko jezgro.
Navodi se da će biti izvršena promena namene katastarske parcele 7868 iz namene radne površine i kompleksi (postojeći) u namenu saobraćajni terminal – autobuska stanica.
Na parcelu 7868 primenjivaće se pravila uređenja i građenja koja su Planom generalne regulacije naselja Bečej propisana za saobraćajne terminale.
Idejno rešenje koje je sastavni deo analize, predlaže izgradnju autobuske stanice sa 7 autobuskih perona, staničnom zgradom i staničnim predprostorom. Ulaz na autobusku stanicu bi bio iz Novosadske ulice. Analizom je predviđena i rekonstrukcija i proširenje postojećeg autobuskog stajališta u ulici Danila Kiša.

Izmenama i dopunama Plana generalne regulacije se propisuje obaveza izrade urbanističkog projekta za izgradnju autobuske stanice i autobaze na parceli 7868 kako bi se detaljno sagledali urbanističko-arhitektonski aspekti izgradnje, implementirali zaključci saobraćajne studije i sagledao uticaj na stanje životne sredine.

K.D.F.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *